Apartmani Diana, Baška, otok Krk
Hrvatski
English
Deutsch
Italiano
 
 
 
 
 
  • a2
  • a4
  • a3
  • a5
  • a6
  • a7
  • a8
  • a9
a21 a42 a33 a54 a65 a76 a87 a98
 
 
 
 
     
 
Baška – poznatija po „Bašćanskoj ploči“ ili pak po bašćanskoj plaži?
 
     
 

Kao i većina mjesta na otoku, i ovo je područje bilo nastanjeno već u prapovijesti zahvaljujući većem broju pećina što ih je tadašnji čovjek koristio za stanovanje.  Ostaci Rimskog naselja, izgrađenog već u II st.pr.n.e. nalaze se u neposrednoj blizini crkvice Sv. Marka koja je izgrađena na ranokršćanskom višeslojnom mozaiku. Na tom lokalitetu nađeni su rimski grobovi, žare, kapiteli i druge dragocjenosti, a od lokaliteta Šantis, gdje je već u antici uređena kaptaža, vodovod je vodio prema moru.

Staro naselje ili stari kaštel Baška izgrađen je na brdu gdje se danas nalazi mjesno groblje i crkvica Sv. Ivana. U sukobu s Mlećanima, godine 1380., kaštel je po nalogu mletačkog zapovjednika Ljudevita Loredana spaljen, da bi nakon toga bio izgrađen bliže moru. Baška se prvi puta u pisanim spomenicima spominje kao Besca, godine 1232. u nagodbi krčkih knezova o podjeli i upravljanju gradom i otokom Krkom. Današnji pak naziv Baška javlja se tek 1375. godine u glagoljskoj darovnici. U starom kaštelu svoj kneževski dvor imali su i Frankopani koji su ondje često boravili. Uostalom, imali su i razloga, jer s tog položaja puca prekrasan pogled, ne samo na bašćansku uvalu, već i na Velebit i na otoke Sjevernog Jadrana.

 

 

 


Turistički razvoj Baške
Uz Krk i Malinsku, Baška je najstarije kupališno mjesto na otoku. Već 1904. godine tu postoji Društvo za uljepšavanje, a prvi gosti tu borave 1908. godine kada je sagrađena i prva kupališna zgrada. Iste godine u praškoj štampi pojavljuje se prvi napisi o Baški, a godine 1909. tamo stiže Emil Geistlich, direktor „Narodne politike“ iz Praga, upoznaje njene ljepote, posebice pješčanu plažu dugu 2 km. Već 1910. godine, Bašku posjećuje 600 gostiju iz Čehoslovačke, grade se objekti, a turizmom se počinje baviti i mjesno stanovništvo – današnja kućna radinost.

Autor teksta: Franjo Matejčić

 
 
     
     
 

Baška – poznatija po „Bašćanskoj ploči“ ili pak po bašćanskoj plaži?

 
     
 
Kao i većina mjesta na otoku, i ovo je područje bilo nastanjeno već u prapovijesti zahvaljujući većem broju pećina što ih je tadašnji čovjek koristio za stanovanje. 

Ostaci Rimskog naselja, izgrađenog već u II st.pr.n.e. nalaze se u neposrednoj blizini crkvice Sv. Marka koja je izgrađena na ranokršćanskom višeslojnom mozaiku. Na tom lokalitetu nađeni su rimski grobovi, žare, kapiteli i druge dragocjenosti, a od lokaliteta Šantis, gdje je već u antici uređena kaptaža, vodovod je vodio prema moru.

Staro naselje ili stari kaštel Baška izgrađen je na brdu gdje se danas nalazi mjesno groblje i crkvica Sv. Ivana. U sukobu s Mlećanima, godine 1380., kaštel je po nalogu mletačkog zapovjednika Ljudevita Loredana spaljen, da bi nakon toga bio izgrađen bliže moru.

Baška se prvi puta u pisanim spomenicima spominje kao Besca, godine 1232. u nagodbi krčkih knezova o podjeli i upravljanju gradom i otokom Krkom. Današnji pak naziv Baška javlja se tek 1375. godine u glagoljskoj darovnici. U starom kaštelu svoj kneževski dvor imali su i Frankopani koji su ondje često boravili. Uostalom, imali su i razloga, jer s tog položaja puca prekrasan pogled, ne samo na bašćansku uvalu, već i na Velebit i na otoke Sjevernog Jadrana.
 
     
 
   
 
Bašćanska ploča
 
„Bašćanska ploča“, najstariji je pronađeni originalni i cijeloviti kameni glagoljski natpis. Dokument je to, pisan na velikoj kamenoj ploči, što svjedoči da je hrvatski kralj Zvonimir darovao ledinu opatu Držihi, na kojoj će pak opat Dobrovit sa svojom braćom sagraditi crkvu Sv. Lucije oko 1100. godine.

Prema pisanju dr. Vinka Dorčića „Bašćansku ploču“ našao je mjesni klerik Petar Dorčić, kasnije bašćanski župnik, godine 1851. Ploču je prvi pročitao Kanonik Ivan Crnčić, a potpuno čitanje dao je dr Franjo Rački 1875. godine, dok je najnovije izmjene dao domaći sin prof. Vjekoslav Štefanić 1965. godine.

Bašćanska je ploča stajala u crkvici Sv. Lucije do 1934. godine, a onda je predana na stalno čuvanje Hrvatskoj akademiji u Zagrebu
 
   
 
 
Copyright © by
Apartmani Diana 2010.
Kontakt i rezervacije
Apartmani Diana, Stjepana Radića 36, 51523 Baška
Tel/Fax: +385 51 856 980
E-Mail: diana.tomasic@ri.t-com.hr